Školski projekt U početku bijaše Riječ

„U početku bijaše riječ…“ naziv je školskog projekta koji je temom povezao nastavu Vjeronauka, Etike, Hrvatskog jezika i strukovnih predmeta i modula u sektoru strojarstva i elektrotehnike.

 Učenici su na Vjeronauku (Ostić) proučavali povijest biblijskih prijevoda u Hrvatskoj  i na hrvatski jezik . Učenici su analizirali  Proslov Ivanova evanđelja ( početnu rečenicu iz naslova projekta) i molitvu Oče naš na grčkom jeziku. Usporedili su tekst na grčkom i hrvatskom jeziku,  upoznali izvornik biblijskih tekstova i uočili razlike između originala i prijevoda.  Učenici su uočavali jezične i stilske razlike te raspravljali o tome kako vrijeme i jezik utječu na razumijevanje svetih tekstova. Kroz projekt učenici su razvijali vještinu čitanja s razumijevanjem, analizu teksta i usporedbu izvora. Uočili su  kulturnu,  povijesnu i vjersku važnost Biblije. Projekt je potaknuo učenike na razmišljanje o važnosti jezika i prijevoda u prenošenju poruka kroz vrijeme te im omogućio aktivno sudjelovanje u istraživačkom radu. U tjednu projektnih događanja za učenike 1.r. predavanje Prijevodi Biblije na hrvatski jezik održao je, gost vjeroučitelj,  Ivan Glavinić. Učenici su upoznali izvornik biblijskih tekstova i uočili razlike između originala i prijevoda. Usporedili su hrvatske biblijske prijevode nekad i danas ( Zagrebačku Bibliju i Novi prijevod Biblije iz 2025.g.). Imali su priliku prolistati izdanja na hebrejskom i grčkom jeziku te stara bibliografska izdanja na hrvatskom jeziku.

 Učenici 2.r. na  nastavi Etike, vođeni znatiželjom i kreativnošću, iskoristili su suvremene tehnologije kako bi nadogradili ionako bogatu kulturnu baštinu. Uz pomoć umjetne inteligencije oblikovali su vizualne prikaze nadahnute projektom istraživanja  povijesti biblijskih tekstova u Hrvatskoj. Njihove su ideje, uz stručno vodstvo mentorice (Labaš), razrađene i pretočene u paket materijala koji je pokazao suradničko učenje kroz stvaranje i suvremeni pristup interpretaciji povijesne građe. Projekt pokazuje kako se tradicija i inovacija susreću u  stvaralaštvu,  mladi ljudi hrabro istražuju nove alate, a istodobno čuvaju kulturno nasljeđe.

 Učenici 1.b razreda i mentori (Kolenc i Ščrbak) izradili su lampu „Čovječuljak” – unikatan rad nastao  učenjem temeljenom na radu i razvijanjem strojarskih i elektrotehničkih vještina. Čovječuljak je lampa od  metalne konstrukcije izrađene prema vlastitim tehničkim crtežima;  far od motocikla je kreativni detalj na kojem se vježbalo pravilno ožičenje i testirala funkcionalnost.

 U modulu Rastavljivi  spojevi i nerastavljivi spojevi učenici i mentori  ( Vukelić, Babić, Ščrbak) razvijali su vještine rukovanja alatima koji su primjereni za obradu  metala pa su izradili metalne držače za knjige u obliku slova i prigodne metalne okvire za fotografije i stare tekstove.

 U modulu Osnove strojarstva i skupu ishoda Zaštita na radu učenici 1.r. objasnili su  i analizirali uz pomoć mentorice ( Zgombić) moguće izvore opasnosti i potrebnu opremu za zaštitu na radu pri izradi eksponata za projekt.

         Učenici 3.c, u sklopu predmeta Nove tehnologije( Zgombić), izradili su uz pomoć alata umjetne inteligencije plakat koji je nadograđen podacima iz projekta i uporabom Autocada i Canve. Što povezuje Matiju Petra Katančića, jednog od najvećih hrvatskih prosvjetitelja,  i tim modernih vodoinstalatera i bravara naoružanih AI tehnologijom, AutoCAD-om i Canvom?  Odgovor je Riječ. 2026.  obilježavamo 195. obljetnicu od tiskanja prvog cjelovitog prijevoda Biblije na hrvatski jezik (Budim, 1831.) pa je odana počast tom kulturnom činu iz povijesti hrvatskog jezika. Rečenica  „U početku bijaše riječ“ pretočena je u vizualni jezik 21. st.-plakat. Otvorena knjiga u noći predstavlja Katančićev životni rad koji je osvijetlio mrak neznanja. Iz njenih stranica izlijeću leptiri, simbolizirajući slobodu i duhovnu preobrazbu koju donosi pročitana i razumljiva riječ. Katančić nam je 1831. darovao Bibliju na hrvatskom jeziku, a mi 2026. koristimo umjetnu inteligenciju i moderni alat kako bismo podsjetili da ta ista Riječ i dalje leti, mijenja se i nadahnjuje.

      Na satu Hrvatskoga jezika učenici 1.b, 1.d r. i mentorica ( Tomazinić Krotin) u projektu su sudjelovali kroz sastavnicu Hrvatski jezik i komunikacija u ishodima čitanja, slušanja , opisivanja  različitih funkcionalnih tekstova i oblikovanju strukturiranih tekstova te uočavajući i navodeći obilježja hrvatskog jezika od postanka u srednjem vijeku, preko prvotiska Misala po zakonu rimskog dvora  do danas. Kreativnost su pokazali u digitalnim igrama Staroslavenskog instituta, igrama s glagoljskim predmetima izrađenim za potrebe nastave Hrvatskoga jezika te u transliteraciji biblijskih tekstova na glagoljicu. Učenici 2.r. u nastavi književnosti hrvatskog prosvjetiteljstva istraživali su životopis Matije Petra Katančića i bibliografski podatak vezan uz izdanje Biblije u Budimu 1831.g. Umjetna inteligencija, prema preciznim učeničkim uputama, izradila je vizualizaciju Katančićeva vremena, a učenici zamislili da su Katančićevi suvremenici koji se druže s tim svestranim istraživačem arheologije i  jezikoslovcem te razgovaraju o utjecaju biblijskih prijevoda na razvoj Katančićeve Slavonije i općenito hrvatske kulture. Učenici 2.r. nacrtali su neke upečatljive prizore iz biblijskih priča i hrvatske kršćanske prošlosti , a za potrebe školske izložbe istražili su i složili najvažnija biblijska izdanja i ukrasne predmete te uredili izložbu u školskom holu koju predstavlja galerija fotografija.

    U projektu su analizirani različiti biblijski motivi i njihova prisutnost u djelima hrvatskih književnika, poput Marka Marulića. Posebna pažnja posvećena je prijevodima Biblije na hrvatski jezik i njihovom utjecaju na oblikovanje književnog jezika. Zaključeno je da su biblijski tekstovi imali velik utjecaj na hrvatski jezik i kulturu. Oni su oblikovali književnost i  umjetnost , ali su bili i inspiracija za praktične uporabne predmete na nastavi učenja temeljenog na radu.                                                                                                                                    

                              Autori teksta su mentori u projektu

Pročitajte još

Skip to content